Tko nikad nije osjetio da je pod stresom, pod nepodnošljivim teretom posla ili opsjednut bilo kojom vrstom zabrinutosti? Stres je, nažalost, jedan od najčešćih suputnika svakodnevnog života, što ga karakteriziraju napetost i premalo vremena za opuštanje u odnosu na potrebe našeg organizma.
Taj "tajanstveni" neprijatelj počesto ne dozvoljava da ga se potpuno upozna. Nije lako shvatiti da stres može imati i pozitivno djelovanje, uz pretpostavku da se ravnomjerno izmjenjuju razdoblja "opuštanja" s razdobljima "pritiska". S druge strane, nagomilani stres može djelovati izrazito loše na naš organizam, na naše organe, mijenjajući njihovo funkcioniranje toliko da se razviju prave bolesti.
Što je stres?
Pozitivan stres omogućuje suočavanje s nepredvidivim okolnostima s maksimalnim sposobnostima. Nastaje, na primjer, u sklopu napetosti pred ispit na kojem se moramo pokazati u najboljem svjetlu ili kad moramo dokazivati svoje stavove u okruženju neistomišljenika. Njegovo djelovanje nije dugotrajno, pa nakon pozitivnog stresa mora uslijediti razdoblje opuštanja.
O negativnom stresu govori se kad reakcija na poticaje što izazivaju napetost, tjeskobu i bijes potraje duže vrijeme, bez razdoblja opuštanja. To je tipično stanje osoba koje neprestano rade i ne pomišljaju da bi se trebale odmoriti i opustiti. Na dugu stazu takav stres može napraviti velike štete na različitim organima, te izazvati pojavu neugodnih, pa i smrtonosnih bolesti (čir, infarkt, moždana kap).
Najrizičnije bolesti
Stres može biti faktor koji olakšava pojavu nekog poremećaja (pa se govori o "psihosomatskom" faktoru), zajedno s drugim čimbenicima (genetskim, ambijentalnim, prehrambenim).
- Psihički poremećaji, kao gomilanje tjeskobe (što se očituje kao napad panike, duboka tuga i gubitak kontrole) i depresija. Biokemijske promjene što se u mozgu zbivaju tijekom razdoblja stresa, osobito pojačano stvaranje neuroprijenosnika, također su u osnovi ovih bolesti.
- Poremećaji probavnog sustava, dakle loša probava (osjećaj težine i boli u želucu), nadraženo crijevo (zatvori i proljevi) tipični su znaci. Mehanizam odgovora na stres, što se odražava na probavni sustav, povezan s djelovanjem hormona stresa (i povećanjem količine kiseline u želucu).
- Poremećaji rada srca, kao "kardio-nervoza" što se manifestira ubrzanim kucanjem srca (tahikardija) i povišenim krvnim tlakom ili boli u prsima. Uvijek se javlja nakon frustrirajućih doživljaja. Ravnoteža tvari što reguliraju kucanje srca uvelike ovisi o razini noradrenalina u krvi.
- Poremećaji urogenitalnog sustava, kao smanjenje spolne želje, prijevremena ejakulacija i urinarni poremećaji (bolno ili često mokrenje). Stres može smanjiti razinu spolnih hormona.
Usprkos dramatično boljem standardu života nego prije samo nekoliko desetljeća, svakodnevni stres je barem podjednako prisutan, a mnogi bi rekli i prisutniji. Većini ljudi osnovne brige više nisu, kao u prošlosti, preživljavanje i osnovna fizička sigurnost, no ritam života gotovo da je svake godine sve brži, a obaveze sve složenije. Premda se većina ljudi ne mora brinuti hoće li preživjeti, a osnovna ljudska prava su koliko-toliko zagarantirana, sve je veći broj obaveza, želja, izvora frustracija, zadataka, zahtjeva i potrebnog znanja, životnih promjena, rizika te mogućnosti pogreške, s kojima se suočavamo svakodnevno.
Odmor uz opuštanje
Naša civilizacija nema tradiciju opuštanja i tihog vremena koje će pojedinac provoditi sam sa sobom. No, kako se naše znanje širi, a svjesnost o načinu na koji funkcioniramo povećava, važnost usporavanja i opuštanja postaje sve jasnija sve većem broju ljudi. Blagodati opuštanja ne možemo u potpunosti iskusiti pokušavamo li se opustiti samo povremeno, u trenucima povećanog stresa. Naravno, bolje je da tada prakticiramo opuštanje nego da ostanemo pod utjecajem stresa, no učinak će biti minimalan i kratkotrajan. Sposobnost opuštanja je vještina koja se razvija s vremenom i kroz vježbu, kao i mnoge druge vještine.
Odvajanjem vremena i stvaranjem redovite rutine opuštanja sve više navikavate tijelo i um da funkcioniraju na taj način, da se bolje nose kako sa slabijim svakodnevnim stresom, tako i sa povremenim snažnim stresnim situacijama. Možete naučiti da na stresne podražaje automatski reagirate pozitivnim uvjerenjima i poticajnim emocijama. Možete uvježbati svoj um da stresnu situaciju percipira realistično umjesto preuveličano te da održi osjećaj povjerenja u vlastitu snagu i sposobnosti. Tako povećavate svoj emocionalno-mentalni kapacitet i sposobnost prilagodbe situaciji.
Vježbajući opuštanje istovremeno vježbamo i svjesnost o svojim tjelesnim i emocionalnim procesima. Možemo povećati svoju sposobnost da percipiramo stresne reakcije u tijelu i emocijama i odmah reagiramo na njih na opuštajući način. Jedan od najčešćih izgovora za bilo što, a posebno za aktivnosti koje su manje uobičajene i ne donose konkretne, opipljive izvanjske rezultate, je: nemam vremena! To je rijetko točno. U stvarnosti se daleko češće radi o odgađanju, nedostatku motivacije ili nekvalitetnoj organizaciji vremena. Većina tehnika opuštanja ne zahtijeva više od 10–15 minuta. Poneke traže tek pokoju minutu tokom dana, mada pritom zahtijevaju češće prakticiranje.
Vrijeme koje mnogi ljudi doživljavaju idealnim, najčešće su jutarnji trenuci nakon buđenja i period prije odlaska na spavanje. Primjena tehnika opuštanja ujutro omogućuje nam da se pripremimo i skupimo energiju za radni dan, te u njega krenemo s pozitivnim temeljem dobrog emocionalnog stanja. Vježbanje navečer omogućuje nam da se oslobodimo nakupljene napetosti, lakše zaspimo i bolje spavamo, te se probudimo mnogo odmoreniji i s više energije nego obično. No dobro je iskoristiti i sve slobodne trenutke tokom dana: trenutke predaha i "praznog hoda" poput vožnje u autu (ako niste vozač) ili autobusu, hoda po ulici, čekanja u redu i slično. Mnoge tehnike opuštanja lake su i nezahtjevne te vam omogućuju da istovremeno budete prisutni i aktivni u vanjskoj situaciji.
Aktivni odmor nije uvijek obaveza
Možda se najveća prepreka okretanju aktivnom odmoru kao obliku odmora skriva iza činjenice da fizičku aktivnost doživljavamo kao obavezu. Takva zabluda prije svega proizlazi iz krivog shvaćanja fizičke aktivnosti. Fizičkom aktivnošću ne nazivamo samo vrijeme provedeno u teretani, fitness centru ili vrijeme koje dnevno provodite trčeći. Fizičkom aktivnošću mogu se nazvati puno jednostavnije i zabavnije aktivnosti.
Navodimo li se jednostavnom logikom da sjedenjem trošimo više kalorija, nego ležeći, a stojeći više, nego sjedeći i na kraju da daleko više kalorija sagorijeva hodajući, primjer jednostavnog i zabavnog oblika aktivnosti može biti najobičniji obilazak grada ili muzeja. Svaki novi grad koji odlučite posjetiti sigurno može ponuditi barem nekoliko kulturnih atrakcija koje se isplati vidjeti. Odlučite li se prošetati među njima, za svoje ćete tijelo učiniti više dobra, nego da ostanete u apartmanu čitati novine ili gledati televizor. Većina ljudi ljetni odmor odluči potražiti na moru. Biti na moru, a pogotovo u moru, najlakši je način bavljenja fizičkom aktivnošću. Tijekom plivanja aktivne su gotovo sve velike skupine mišića na vašem tijelu. Svi oni zajedno sagorijevaju veliku količinu energije, a vašem srcu itekako godi malo naprezanja.
Koliko aktivnosti je dovoljno
U trenutku kad osjetite "glad za zrakom" i uvidite da usprkos pojačanom disanju i ubrzanom radu srca vaše tijelo treba još kisika, usporite i odmorite se. Ako ne osjećate jake bolove u nogama, nemojte stati, već se nastavite kretati laganim korakom. Dišite duboko i nemojte nastavljati sa daljnjom aktivnošću dok se ne uspori rad srca i dok disanje ne postane normalno. Dobra je vijest što ćete u većini slučajeva, prije nego što osjetite "glad za zrakom", osjetiti bol u mišićima, prije svega u nogama. Tu bol nemojte zanemariti. Ona je znak upozorenja da je vašem tijelu potreban odmor. I premda je vaš duh jak i želi nastaviti, slušajte svoje tijelo. Odmorite malo, pa tek tada nastavite dalje.
Ako ste na moru i tijekom plivanja na većoj udaljenosti od obale, osjetite jak umor ili iscrpljenost, nemojte paničariti, već se smireno okrenite na leđa i samo laganim pokretima rukama i nogama plutajte. Na taj način najlakše ćete se održavati na vodi i dobiti ćete dovoljno vremena za odmor prije povratka prema obali.
Dobre strane aktivnog odmora
S aktivnog godišnjeg odmora kući biste mogli ponijeti i puno vrednije stvari. Jedna od tih jest navika bavljenja raznim oblicima aktivnosti. Godišnji odmor je idealna prilika za probuditi sportaša u vama. Sport, makar to bila i samo šetnja, bitan je segment zdravog načina življenja.
Sjedilački način života, koji se često naziva i modernim načinom života, sa sobom nosi niz problema. Počevši od problema sa srcem, krvnim žilama, preko križobolje pa sve do propadanja mentalnih aktivnosti- sve su to posljedice sjedilačkog načina života.
Umjerenom tjelesnom aktivnošću sve te probleme možemo spriječiti. Dovoljno je pola sata dnevno baviti se nekim oblikom tjelesne aktivnosti, koja će vaše srce natjerati da kuca malo brže i da pritom prodišete malo dublje, a vi ćete zadovoljiti svoju potrebu za dnevnom količinom umjerene tjelesne aktivnosti. Čak i najobičniji oblici aktivnosti poput šetnje ili čak i rad u vaše vrtu, može zadovoljiti kriterije umjerene tjelesne aktivnosti. Bitna odrednica takvog pogleda je da se ne zatvarate u svoja četiri zida i da ne provedete pola dana sjedeći ispred televizora i ne radeći ništa.
AUTOR
Mr. sc. Darko Sambol, MBA, prof. psiholog
Business & Life Coach
